Otok Brač - Negdje između mora i zvijezda

Turistička zajednica grada Supetra

Mapa TZG Supetra Od svih turističkih zajednica na otoku Braču, TZG Supetra prva je prepoznala projekt "Otok Brač - negdje između mora i zvijezda" i moramo priznati da smo izuzetno zadovoljni dosadašnjom suradnjom.

Osim dogovorenog sponzorstva naše monografije, za TZG Supetra ove smo godine napravili logotip "Dani boba i blitve", logotip "Supetarsko lito 09", kompletan reklamni materijal za "Supetarsko lito 09", te novu mapu TZG Supetra namijenjenu malim iznajmljivačima i već dogovorili suradnju na nekoliko novih projekata u slijedećoj godini.

Direktor TZG Supetra Ive Cvitanić o našoj monografiji kaže: "Već dugo vremena radujem se Vašim poduhvatima, saznanjima, pričama, a isto toliko vremena sam i pomalo ljubomoran. Biti će ovo veliki dan za sve Bračane, one doma, kao i sve one koji su daleko, za sve one koji vole ovaj otok. Neka ova naša monografija bude spomenik u vječnosti, neka sutra našoj djeci bude zvijezda vodilja, kad neće znati gdje će, kako će i s kim će. Neka bude zvijezda vodilja i nama, koji imamo tu privilegiju biti rođeni i živjeti na ovom prekrasnom otoku. Neka nam otvori oči i natjera nas da zastanemo na trenutak, malo pogledamo oko sebe i uživamo u raju našeg Brača ... ".

Na slici je grafičko rješenje mape napravljene za TZG Supetra.

Besmrtni pastir Loda

Pastir Loda je zahvaljujući romanu Vladimira Nazora (iz 1939. god.) o zgodama i nezgodama bračkog fauna, postao najpoznatiji Bračanin u Hrvatskoj, a ujedno i nezaobilazno gradivo svih školskih lektira. Ljudi ga pamte kao simpatičnu, nasmijanu i vedru osobu, uvijek spremnu na šalu i duhovit odgovor. Ovaj je pastir iz Ložišća privlačio pažnju gdje god bi se pojavio, a posebno je bio popularan na svim otočkim fjerama. Često bi ga zadirkivali zbog niskog rasta, a on bi kroz šalu odgovarao, ako sam manji znači da mi treba manje robe za sašiti odijelo. Voljeli su Bračani svog pastira Lodu, često bi mu pomagali, a rado bi se s njim i fotografirali, pa smo tako kod više porodica pronašli dosta starih fotografija. Bilo nam je simpatično vidjeti kao su na fotografijama i djeca veća od našeg pastira.

Počeli smo priču o pastiru Lodi, da bi došli do Stanka Karamana koji je sedamdesetih godina, kao fotoreporter Slobodne Dalmacije često obilazio Brač. Tako je nastala vrijedna arhiva fotografija, koje su postale dokument jednog vremena, vrijedna bilješka o ljudima, mjestima i događajima na otoku. Uz portret pastira Lode, gospodin Karaman nam je ustupio i svoju kompletnu arhivu fotografija, koje su postale sastavni dio naše monografije.

Na slici je pastir Loda, simbola otoka Brača, kako sjedi na pragu svoje kuće u Ložišću (fotografija Stanko Karaman).

Stare mape bračkih mjesta

Mapa Nerežišća U suradnji s dr.sc. Natašom Bajić - Žarko, ravnateljicom Državnog arhiva u Splitu, digitalizirane su i otkupljene stare mape svih mjesta na Braču iz vremena Austro Ugarske Monarhije.

Mape su rađene u vremenu od 1800 - 1833. godine, ručno bojane, s vrlo precizno ucrtanim povijesnim lokalitetima, crkvama, putevima, upisanim nazivima i katastarskim česticama, a imaju neprocijenjivu vrijednost u proučavanju povijesti otoka Brača, praćenju urbanističkog razvoja pojedinih mjesta, a jednako tako su i vjeran pokazatelj geodetskog rada i razvoja geodetske struke na području Dalmacije.

Na slici je prikazana mapa Nerežišća s izdvojenim prikazom Pustinje Blaca, Vele Farske, Dragovoda, crkvice Sv. Tudora i drugih crkvenih i privatnih posjeda.

Najusamljenije stablo na otoku

Od mnogobrojnih stabala na Braču, jedno je stablo posebno i drugačije od svih ostalih. Naša zvijezda zove se Divlja kruška (lat. pirus amygdaliformis) i uživa posebnu zaštitu kao botanički spomenik prirode. Laskavu titulu dobila je 1961. godine, kada je proglašena prirodnom rijetkošću kao pojedinačno stablo. Divlja kruška nalazi se na makadamskom putu prema naselju Kruška, raste na nadmorskoj visini od 320 m, a iako nije pristojno govoriti o godinama, procjenjuje se da ih naša dama ima preko 120. Ovo stablo, kao sastavni element sredozemnog područja, predstavlja ostatak ranijih bujnih šuma potisnutih razornim djelovanjem čovjeka.

Spomenimo i ostale zaštićene prirodne znamenitosti na Braču: Zlatni rat (geomorfološki spomenik prirode), Kolač (geomorfološki spomenik prirode), bor na krovu crkvice u Nerežišću (botanički spomenik prirode), Vidova gora (značajni krajobraz) i Dolina Blaca (značajni krajobraz).

Na slici je "Divlja kruška" (visine oko 5, a promjera krošnje oko 6 metara)

Stope svetog Jurja

Stope Sv. Jurja Sveti Juraj je zaštitnik Brača i na otoku ga najčešće susrećemo prikazanog kao rimskog vojnika na bijelom konju (simbol čistoće), kako kopljem ubija zmaja (simbol zla). Posebno izdvajamo nekoliko prekrasnih oltarnih reljefa u kamenu, kao i crtež sa stropa župne crkve u Bobovišću, koji smo odabrali za zaštitni znak naše monografije.

Na Vidovoj gori postoji mjesto na kojem je prema predajama, Sv. Juraj doskočio na Brač, a u kamenu su ostale utisnute njegove stope, u narodu poznate kao "Stope svetog Jurja". Onaj isti kamen od kojeg je građena Dioklecijanova palača, tako danas čuva stope sveca kojeg je proganjao upravo car Dioklecijan, sveca koji je postao zaštitnik svih Bračana.

Na slici je cipela broj 39, koju smo radi usporedbe stavili u stopu Sv. Jurja.

1 2 3 4 Stranica 5 6 7 8 9 10