Skloni smo uvjerenju ...
Skloni smo uvjerenju da smo svojim dosadašnjim aktivnostima, vezanim uz prikupljanje materijala i rada na monografiji "Otok Brač - Negdje između mora i zvijezda", pokrenuli puno pozitivnih vibracija na otoku. Izuzetno nas veseli osjećaj, da se svakim novim danom pojavljuju novi suradnici i materijali, da baština prestaje biti riječ i počinje biti osjećaj, da je stvorena atmosfera zajedništva koja briše granice između mjesta i općina na otoku, te da nam svima polako postaje zajednički nazivnik - Brač.
Tako je tisućama godina sakrivena tajna antičkih sarkofaga i kamenih blokova u akvatoriju Sutivana, otkrivena zaslugom entuzijasta ili kako kažu novinari - "Vitezova bračke baštine". Da se doista radi o jedinstvenom lokalitetu na Jadranu, potvrdio je na licu mjesta i Igor Miholjek, voditelj odjela za podvodnu arheologiju u Zagrebu. Zahvale upućujemo i Ministarstvu kulture RH, Hrvatskom restauratorskom zavodu, Centru za podvodnu arheologiju u Zadru i PIK-u Mornar iz Splita, te im obećajemo istraživanje još nekoliko podvodnih lokaliteta koji oduzimaju dah, poput otkrivenih bračkih sarkofaga.
Na slici je kameni teret s antičkog broda, otkriven u akvatoriju Sutivana (fotografija Robert Moskovski).
Arheološki muzej Split
U suradnji s mr. sc. Zrinkom Buljević, ravnateljicom Arheološkog muzeja Split, dobili smo dozvolu za fotografiranje svih eksponata koji su pronađeni na Braču, a nalaze se u muzejskoj postavi, knjižnici ili depou. Arheološki muzej Split posjećivali smo više puta, kako bi detaljno obradili građu koja nas je zanimala, a ujedno smo uspostavili odličnu suradnju s nekoliko arheologa.
Prije svega bilo je lijepo vidjeti na radnom mjestu, arheologe koje smo posljednjih godina upoznali na terenskim istraživanjima bračkih lokaliteta, ovog puta u ulozi dragih i strpljivih domaćina. Izdvajamo dr. sc. Branka Kirigina, muzejskog savjetnika i bivšeg ravnatelja (Škrip, projekt Jadranski otoci, gradina Rat kod Ložišća), višeg kustosa Damira Kliškića, voditelja prapovijesne zbirke (špilja Kopačina), Vedrana Barbarića (gradina Rat kod Ložišća) i Andreu Fabjanović-Bakija (Škrip, špilja Kopačina). Najuzbudljiviji je ipak bio susret s "bračkim" eksponatima: Vičja luka, Žaganj dolac, Kopačina, Plate, Lovrećina ...
Na slici su masivni brončani kolutovi (grobni nalaz iz Vičje luke).
Posjeta svjetioniku Ražanj
Svjetionik Ražanj jedan je od dva bračka svjetionika, a nalazi se na zapadnoj obali otoka s pogledom na Splitska vrata. Ovaj svjetionik razlikuje se od svjetionika Sveti Nikola, koji je smješten na ulazu u uvalu Pučišća, po tome što ima svoje svjetioničare. Dragi prijatelji, Pero Baraba - Bare i Dubravko Bakota - Duka, izmjenjuju se na svjetioniku svakih mjesec dana i mnogima predstavljaju svjetlo u tami. Nama su uvijek bili izvor interesantnih priča i polazište za osvajanje Mrduje i zapadne obale otoka Brača.
Svjetionik Ražanj izgrađen je davne 1874. godine i od početka je imao važnu ulogu u sigurnosti plovidbe, prvenstveno zbog vrlo frekventnog prometa u Splitskim vratima. Osmerokutna kula svjetionika napravljena je na pročelju zgrade, od mora je udaljena dvadesetak metara, a svjetlo se nalazi na visini od sedamnaest metara. Iako naši svjetioničari uživaju puni komfor i blizinu civilizacije, istovremeno su prepušteni osami i kako kažu, najljepšem zalasku sunca na Braču.
Na slici je pogled s mora na svjetionik Ražanj.
Jedno od značajnijih otkrića
U dosadašnjim istraživanjima otoka Brača pronašli smo čitav niz novih, nepoznatih, neistraženih i neobjavljenih stvari, a jedan od lokaliteta izdvojio se od ostalih. Poznat je po toponimu Vodna jama, iako se u stvari radi o špilji. Prolazom kroz uzak otvor i ulaskom u predvorje, ustanovljeno je da se u površinkom sloju nalazi velika koncentracija keramike. Pošto je Vodna jama smještena samo tristotinjak metara zračne linije od špilje Kopačina, bogatog prapovijesnog lokaliteta, o otkriću su obaviješteni arheolozi i Konzervatorski odjel u Splitu.
U kratkom vremenu pronađen je čitav niz nalaza, koji datiraju od vremena prapovijesti do antike, no mi bi ipak izdvojili nešto što smo osobno pronašli pri prvom od nekoliko ulazaka u jamu. Loše opremljeni i uz slabo svjetlo, u mraku srednje prostorije, vidjeli smo kako nas mrko gleda - veliko kameno lice. Oči, nos, usta, obrve, brada ... prekrasno djelo prirode.
Na slici je kameno lice visoko desetak metara, nova znamenitost otoka Brača.
Snimljen prvi CD klape Mrduja
U nastojanjima da promoviramo i sačuvamo baština otoka Brača, odlučili smo pomoći klapi Mrduja iz Milne, te organizirali studijsko snimanje i grafičko oblikovanje njihovog prvog CD-a i pratećeg materijala. Klapa Mrduja broji jedanaest članova, koji su sa čitavog Brača, a pozata je po njegovanju tradicionalnog klapskog pjevanja i očuvanju starih pučkih napjeva.
Album nosi naziv "Duše naše kartolina", na njemu se nalazi jedanaest pjesama, koje su snimane dijelom u splitskom studiju Deva, a dijelom u župnoj crkvi u Bobovišću. U suradnji s općinom Milna i Turističkom zajednicom općine Milna, organizirana je velika promocija albuma, na Žalu ispred osnovne škole. Uz mušku klapu Vala, žensku klapu Mirule, Torcidu Brač i Moto klub Brač, glavni gost večeri bio je popularni kantautor Hari Rončević s pratećom grupom, a voditeljica programa Paola Kranjčević. U vrijeme snimanja albuma članovi klape Mrdija bili su: I tenor (Tonči Marinović), II tenor (Nikola Jurun, Jakov Jakšić, Pero Marijančević, Mate Ivanišević), bariton (Nikola Poklepović, Mate Lozić, David Jurun), bas (Nikola Sapunar, Vlade Marinović, Stipe Restović), a umjetnički voditelj Siniša Vuković.
Na slici je naslovna stranica CD-a Klape Mrduja - Duše naše kartolina.
| 1 2 3 Stranica 4 5 6 7 8 9 10 |





