• home
• o nama
• usluge
• kontakt

U zagrljaju Povaljske ljepotice

U svojim smo istraživanjima, još prije nekoliko godina, čuli priču o prekrasnoj jami pored Povalja, koju su otkrili članovi spelološkog društva Profunda, tako lijepoj da su je nazvali Povaljska ljepotica. Nakon nekog vremena pokazali su nam i par amaterskih fotografija, pričali o njoj s toliko ljubavi i žara, da nam je Povaljska ljepotica ubrzo postala glavni cilj, simbol svega nedostižnog i tajanstvenog, opasnog i neistraženog.

Jama se nalazi u jednom od maslinika iznad samog ulaza u Povlja i ono što možete vidjeti iz vana je kružni otvor, tek nešto širi od širine ramena, a to je ujedno i jedini ulaz u jamu. Nakon provlačenja kroz ulaz, otvor se tek neznatno širi i slijedi spuštanje po vertikali dužine tridesetak metara. Mislili smo da su prekrasni oblici koje smo sretali prilikom spuštanja naznaka onog što nas očekuje, ali smo dolaskom u podzemnu dvoranu doslovno ... ostali bez daha. Imali smo osjećaj, da se svaki spiljski ukras koji postoji na svijetu, nalazi u Povaljskoj ljepotici. Tisuće dugih stalaktita visi sa stropa, od stalagmita teško da bi našli ravan prostor na koji bi mogli leći, okamenjeni slapovi formirali su prekrasne saljeve, u svim smjerovima rastu heliktiti, svako malo nailazimo na prekrasne kamene zavjese, tanke cjevčice zvane špagete koje su početna faza oblikovanja stalaktita, pa još puno stalagnata, stupova, kamenica, koraloida ... teško je opisati nešto što se može jedino doživjeti.

U jednom smo trenutku, od beskrajne ljepote oko nas, imali osjećaj da smo pronašli i dotakli veliko kameno srce otoka Brača i da nam je Povaljska ljepotica poklonila poljubac, koji nikada nećemo zaboraviti.

Na slici je autor mongrafije, Robert Barilla u zagrljaju Povaljske ljepotice (fotografija Davor Cvitanić).

Top modeli na Braču

Nakon što su kandidatkinje emisije Hrvatski top model, obišle pola Europe i posjetile najveće europske modne metropole, polufinalna emisija snimana je na otoku Braču. Grad Supetar je ugostio četiri polufinalistice i ekipu televizije RTL, a za uzvrat dobio veliku gledanost i svoju najbolju ovogodišnju promociju.

Zahvaljujući suradnji s gosp. Hagenom Offermanom iz njemačke producentske kuće Constantin entertainment, vlasnikom licence Hrvatskog Top Modela, napravljene su četiri fotografije polufinalistica, a nama ustupljena prava za objavu u monografiji. Uz originalan body painting, odlično odabranu prirodnu scenografiju, top modele i majstora fotograije Damira Hoyku, dobili smo na poklon četiri vrhunske fotografije.

Na slici je atraktivna Marina Jerković, fotografirana kao sirena.

Brač među zvijezdama

Gospodin Korado Korlević, svjetski priznati astronom i voditelj višnjanske Zvjezdarnice, postao je jedan od naših prvih suradnika, još u vrijeme samog početka rada na monografiji. Upoznali smo ga kao velikog zaljubljenika u naš otok i da se nas pita sigurno bi mu dodjelili barem titulu počasnog građanina otoka Brača. Ovako ostaje utjeha da nas je inspirirao svojim radom, posebno kada smo odlučivali o imenu monografije i uvelike je kumovao onom dijelu "među zvijezdama".

Gospodin Korlević je 14. ožujka 1999. godine, iz višnjanske Zvjezdarnice otkrio asteroid veličine otoka Brača, te je Međunarodnoj astronomskoj uniji i predložio da se nazove imenom našeg otoka. U svom je obrazloženju naveo argumente poput očaravajuće ljepote otoka Brača, kulturološkog značenja samostana u Pustinji Blaca, rad posljednjeg upravitelja samostana don Nike Miličevića, velikog zaljubljenika u nebo, astronoma, matematičara i glazbenika. Tako je asteroid koji "plovi" na superstabilnoj stazi između Marsa i Jupitera dobio ime Brač. U ime svakog Bračanina na svijetu kažemo mu ... veliko H V A L A !!!

Na slici je jedan od teleskopa don Nike Miličevića iz Pustinje Blaca.

Interijeri bračkih kuća

Poseban dio istraživanja otoka Brača, a ujedno i najveći izazov, zauzela su mjesta koja ne možete vidjeti šetajući ulicom. Jame i špilje zbog opasnosti ili nepristupačnosti, mjesta poput podmorja zbog potrebnog znanja i opreme, a interijeri kuća zbog činjenice da su privatno vlasništvo i jednostavno ne možete ušetati kao turist u nečiji dnevni boravak.

Iako ne znamo točan broj kuća koje smo do sada posjetili, a predpostavljamo da ih je bilo preko stotinu, nikada nam se nije desilo da nas je netko odbio. Naučili smo što znaći narodna poslovica "Pokucaj, pa će ti se otvoriti", a vrata su nam otvarali prijateljstvo, poznanstvo i lijepa riječ. Bilo je dovoljno samo kazati čiji smo i što radimo. Ponosni smo na svoje Bračane, što su nam dozvolili da fotografiramo njihovu intimu, ponosni smo što su dokazali da je svaki Bračanin otok Brač, kada je u pitanju baština otoka.

Na slici je odlično očuvan interijer u stanu obitelji Nazor i Kovačić u Bobovišću na moru.

Iseljenici otoka Brača

Zavod za istraživanja migracija iz Zagreba, organizirao je anketu o bračkim iseljenicima, nazvanu Anketa 76 (jer se provodila 1975/76. godine), a anketni listić sadržavao je ukupno 34 pitanja. Cilj ankete bio je prikupljanje što većeg broja podataka o iseljenicima i objavljivanje mehanografske knjige, koja je prezentirana i u Bračkom zborniku br. 13 - Iseljenici otoka Brača. (Ovaj broj Bračkog zbornika bio nam je od neprocjenjive važnosti u istraživanjima i kontaktima s iseljenicima).

Rezultati ankete doveli su do podatka da je s otoka, u vremenu od 1899. do 1975. godine, emigriralo ukupno 8.084 Bračana. Iako je anketa napravljena vrlo stručno i profesionalno, a rezultati nadopunjeni arhivskom građom župnih i mjesnih ureda, vjerujemo da je nedostajalo još malo terenskog rada, te da je broj iseljenika veći. U prilog tome ispraviti ćemo jednu malu nepravdu i nadopuniti ovaj popis s obitelji Frane Pavišića iz Nerežišća (rođenog u Nerežišću 1877. godine), koji je iselio u Argentinu 1906. godine, da bi nakon toga otišao u Boliviju i uzgajao šećernu trsku i mak. Djeca su mu fakultetski obrazovana.

Na fotografiji je obitelj Frane Pavišića, Santa Cruz / 19. prosinca 1931. / Bolivija.