• home
• o nama
• usluge
• kontakt

Otok Brač - Negdje između mora i zvijezda

U pripremi je luksuzna monografija "Otok Brač - negdje između mora i zvijezda", na preko 1.400 stranica, uz više od 4.000 kolor fotografija, tiskana na kvalitetnom papiru, bogato ukoričena u kožnom uvezu i pakirana u atraktivnoj drvenoj kutiji.

Monografija obuhvaća cjelovit prikaz otoka Brača, od povijesti, tradicije, kulture, baštine, arheologije, gospodarstva, jezika, arhitekture, gastronomije, podmorja, flore i faune, speleologije, glazbe, iseljeništva, pa sve do narodnih predaja i legendi. Kako su pripremne aktivnosti ušle u završnu fazu, na ovom ćemo Vas mjestu obavještavati o svim novostima vezanim uz dovršetak projekta. Koristimo ovu priliku i pozivamo na suradnju sve one koji posjeduju znanje, materijal, informacije ili predmete vezane uz baštinu otoka Brača.

Slobodna Dalmacija o rudniku Minjera

Slobodna Dalmacija objavila je članak pod nazivom "Predivna Stara jama iskopana iz zaborava", o našim istraživanjima rudnika Minjera. Autor teksta je Tanja Šimundić Bendić, a fotografije Davor Cvitanić i arhiva autora.

Tko bi mogao i pomisliti da se u lancu opasnih prokopa i kanala, slijepih uličica i jezeraca s pitkom vodom, ispod zemlje u mrklom mraku, i sve to na niti 15-ak minuta vožnje od Supetra, krije ljepota nazvana Dvoranom lijepih siga. Grupica od desetak sretnika koji su je u posljednjih desetak godina posjetili, ne krije kako ta povelika soba s kraja krajeva Minjere, napuštenoga bračkog rudnika bitumena smještenog nedaleko od Škripa, krije raznovrsne oblike kakve samo netaknuta priroda može stvarati.

Zadnje istraživanje Minjere (drugi naziv za Staru jamu) u cilju ponovne eksploatacije obavljeno je još 1967. godine i vjerojatno bi još dugo ostala neprimijećena da je u sklopu istraživanja za dosad najdetaljniju otočku monografiju "Otok Brač - negdje između mora i zvijezda" nije "oživio" autor Robert Barilla. U pomoć je pozvao bračke speleologe iz Društva Profunda ... ( kompletan tekst )

Otkriven nepoznati Bračanin

Malo je poznato da na Braču postoji čitav niz endema (organizam koji je urođen na određenom mjestu), koje smo obradili u monografiji, a posebnu smo pažnju posvetili endemskim podzemnim vrstama (Jama Ješkalovica kod Selaca i dr.).

Tako smo u svrhu što detaljnijeg istraživanja "Kaptaže - K2" u blizini Dola, našu speleološku ekipu SO Profunde (Davor Cvitanić, Pero Antunović i Robert Barilla) pojačali članovima Hrvatskog biospeleološkog društva (Branko Jalžić i Helena Bilandžija). Kaptaža K2 je velika podzemna akumulacija vode, koja je bila korištena za piće do sedamdesetih godina, kada je vodovod stigao na Brač. Stariji se ljudi još sjećaju njenog slankastog okusa u ljetnim mjesecima, kad bi se zbog povećane potrošnje, voda iz kaptaže miješala s morskom vodom. Nakon spuštanja na dubinu od šezdesetak metara, na dnu kaptaže nalaze se dva hodnika u smjeru istok-zapad, od kojih je svaki dugačak tristotinjak metara, nekoliko podzemnih jezera, od kojih se na onom najvećem u vrijeme izgradnje kaptaže i plovilo brodom, a naša ekipa je u svrhu istraživanja i zaplivala.

U zaostalim lokvama vode u hodnicima kaptaže naši su biospeleolozi otkrili čitav niz podzemnih životinja (stygbionte) stanovnike podzemnih voda i vječnog mraka. Od rakušaca roda Niphargus, špiljskih kozica roda Troglocaris, voden babure roda Proasellus i dr., veliko iznenađenje bilo je otkriće Jadranske orijaške voden babure vrste Sphaeromides virei. Ovaj jednakonožni rak jedna je od najvećih podzemnih životinja, može narasti do 3 cm dužine, odličan je plivač i novi je endem otoka Brača. Značaj ovog otkrića je u geografskom pložaju nalazišta, odnosno ovo je prvi nalaz ovog roda na Jadranskim otocima. Najbliža poznata nalazišta ovog roda su na sjeveru u Izvoru Grab nedaleko Trilja i na istoku u jami Betina velika i Maranovića Betina, pored Vrgorca. Ponosni smo što smo u sklopu projekta "Otok Brač - negdje između mora i zvijezda" doprinjeli značajnom biospeleološkom otkriću, a naši su gosti oduševljeni nalazima, najavili skoro i detaljnije istraživanje Kaptaže K2.

Na slici je orijaška voden babura vrste Sphaeromides virei, novi endem otoka Brača (foto H. Bilandžija).

Na škrge

Osim rada na monografiji, u sklopu projekta “Otok Brač - negdje između mora i zvijezda”, do sada je napravljen velik broj stvari korisnih za širu društvenu zajednicu. Otkriven je čitav niz novih arheoloških lokaliteta na kopnu i u moru, te se vrši kontinuiran nadzor i kontrola postojećih arheoloških lokaliteta, čiste se zapuštene crkvice i njihov okoliš, snimaju se tradicionalne bračke klapske pjesme i pučki napjevi, izrađuje se kvalitetan reklamni materijal i vrši promocija otoka Brača kao turističke destinacije.

Rade se školski časopisi, općinski bilteni, organiziraju kulturno-zabavni programi, tiskaju se specijalizirane knjige, izrađuju se autohtoni brački suveniri, brine se o očuvanju tradicionalne arhitekture, starih zanata, zaštiti biljnih i životinjskih vrsta na otoku, pomaže se starijim i nemoćnim osobama, te su ljudi uključeni u ovaj projekt s pravom prozvani od strane novinara - “vitezovima otočke baštine”.

Jedini projekt koji smo pomogli sponzorski i medijski, a nema direktne veze s otokom Bračem, je prva samostalna izložba našeg podvodnog fotografa Antonija Rossettija pod nazivom "Na škrge". Antonio je svojim entuzijazmom, hrabrošću i prekrasnim fotografijama bračkog podmorja, već nakon prvog zarona osvojio sve naše simpatije, te postao stalni suradnik i pravi "vitez otočke baštine".

Na slici je jedna od mnogobrojnih podvodnih situacija zabilježena na bazenu u Poljudu (foto A. Rossetti).

Prijem kod monsinjora Nikole Eterovića

Zasigurno jedan od najljepših trenutaka od početka rada na projektu "Otok Brač - negdje između mora i zvijezda", bio je prijem kod monsinjora Nikole Eterovića, glavnog tajnika Biskupske sinode u Vatikanu.

Monsinjor Eterović je u ugodnom jednosatnom razgovoru izrazio velik interes za naš projekt, zanimao se za detalje i zahvalio nam na poklonu, skulpturi od maslinovog drveta Bogorodica s djetetom, postirskog umjetnika Ive Kore. Rekli su nam da nas je primio najviše pozicionirani Hrvat na svijetu, a mi smo vidjeli samo Bračanina koji s nestrpljenjem čeka da naša monografija bude gotova. Blagoslov koji smo primili od monsinjora Eterovića, dao nam je dodatni poticaj za dovršetak projekta i ostao u nezaboravnom sjećanju.

Na slici je detalj s oltara Sv. Roka u župnoj crkvi u Pučišću.